Odgovori na najčešće postavljena pitanja
Odgovori na najčešće postavljena pitanja
- 46. Предузетник паушалац који се не региструје код АПР да ли је потребно да поднесе ППДГ-1Р пријаву приликом оснивања?
Лице које у току године започне обављање делатности, а које се не региструје код организације која води регистар привредних субјеката (нпр. уписују се код Адвокатске коморе у именик адвоката), почев од 2023. године, није у обавези да подноси пореску пријаву ППДГ-1Р.
Наведени обвезници захтев за паушално опорезивање подносе у електронском облику преко портала еПорези, у року од 5 дана од дана регистрације у Пореској управи, тј. од дана доделе ПИБ, а најкасније до 31. децембра текуће године, након чега ће Пореска управа донети решење о утврђивању пореских обавеза.
- 45. U kojim slučajevima preduzetnik - paušalac ne podnosi poresku prijavu PPDG-1R?
Počev od 2023. godine poreska prijava PPDG-1R ne podnosi se u sledećim situacijama:
- početak obavljanja samostalne delatnosti (oznaka 2);
- prestanak obavljanja samostalne delatnosti (oznaka 3);
- prekid obavljanja samostalne delatnosti (oznaka 4);
- nastavak obavljanja samostalne delatnosti nakon prekida obavljanja delatnosti (oznaka 16);
- prelazak iz oporezivanja na stvarni prihod u paušalno oporezivanje (oznaka 17).
U navedenim slučajevima, preduzetnik paušalac više nema obavezu da podnosi PPDG-1R prijavu ukoliko se navedena promena odnosi na period posle 01.01.2023. godine.
Rešenje o utvrđivanju poreske obaveze donosi se automatskim putem.
Za promene koje su izvršene pre navedenog datuma i dalje postoji obaveza podnošenja poreskih prijava sa odgovarajućim osnovom za podnošenje prijave.
- 44. Da li je moguće da jedna knjigovodstvena agencija vrši prijavu za više obveznika?
Moguće je da jedna knjigovodstvena agencija vrši prijavu za više različitih poreskih obveznika. Potrebno je da od svakog obveznika pojedinačno dobije ovlašćenje za elektronsko poslovanje predajom popunjenog PEP obrasca nadležnoj filijali Poreske uprave. Ukoliko zakonski zastupnik poreskog obveznika poseduje kvalifikovani elektronski sertifikat, on može dodeliti ovlašćenje licu iz knjigovodstvene agencije na samom portalu ePorezi u delu za dodelu ovlašćenja.
- 43. Pravno lice u sistemu PDV-a pruža građevinske usluge drugom obvezniku PDV-a, ko je u obavezi da obračuna PDV?
Predmet oporezivanja PDV-om su isporuka dobara i pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti kao i uvoz dobara u Republiku.
Poreski dužnik je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost ima drugo lice.
Izuzetno, poreski dužnik je - primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, za promet izvršen od strane obveznika PDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV.
U skladu sa navedenim, kada pravno lice obveznik PDV-a pruža usluge iz oblasti građevinarstva obvezniku PDV-a, primalac dobara i usluga je u obavezi da obračuna PDV.
- 42. Podneo sam zahtev za oslobađanje od poreza na prenos apsolutnih prava . Nedavno mi je stiglo i rešenje o iznosu pomenutog poreza i očigledno je da zahtev nije uvažen ili uzet u obzir (oporezovana je ukupna površina nekretnine). Da li mogu da podnesem žalbu?
Poreski obveznik kome je od strane nadležnog Poreskog organa doneto rešenje o utvršenoj poreskoj obavezi, prema pouci o pravnom leku, ima pravo da u zakonskom roku izjavi žalbu na doneto rešenje.
Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana prijema poreskog upravnog akta, osim ako zakonom nije drukčije propisano.
Žalba se podnosi nadležnom drugostepenom organu, a predaje se neposredno ili preporučenom poštom pisarnici prvostepenog organa. U žalbi se navode poreski upravni akt protiv kojeg se podnosi žalba, žalbeni razlozi i dokazi za poništenje, izmenu ili ukidanje tog akta.Podnosilac žalbe dužan je da žalbu potpiše. U postupku po žalbi teret dokazivanja je na žaliocu.
- 41. Na koji način se podnosi zahtev za dodelu PIB-a advokatu koji započinje delatnost?
Poreskim obveznicima, za čiju registraciju nije nadležna Agencija za privredne registre, PIB se određuje i dodeljuje na osnovu prijave za registraciju, koja se podnosi Poreskoj upravi, odnosno po službenoj dužnosti, u slučajevima propisanim Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Centrala Poreske uprave poreskim obveznicima za čiju registraciju nije nadležna Agencija određuje i dodeljuje PIB i vrši registraciju poreskih obveznika na osnovu prijave za registraciju ili po službenoj dužnosti na Obrascu PR-1 - Prijava za registraciju pravnog lica i poslovnih jedinica, Obrascu PR-2 - Prijava za registraciju preduzetnika i Obrascu PR-3 - Prijava za registraciju fizičkog lica nerezidenta.
Prijava za registraciju se podnosi filijali Poreske uprave prema sedištu u papirnom obliku.
- 40. Da li se preduzetnik koji tokom bolovanja nastavi da delatnost obavlja preko ovlašćenog poslovođe zadužuje po osnovu poreza i doprinosa od obavljanja samostalne delatnosti?
Preduzetnici koji ostvaruju pravo na naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad, a delatnost obavljaju preko ovlašćenog poslovođe nisu oslobođeni obaveze utvđivanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na prihod od obavljanja samostalne delatnosti, za period u kom ostvaruju pravo na naknadu zarade.
Odredbom čl. 65b st. 2. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Službeni glasnik RS", br. 84/04 ... 86/19), koja je u primeni od 1. jula 2018. godine, propisano je da je za preduzetnika koji nastavlja da obavlja preduzetničku delatnost za vreme ostvarivanja prava na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom, osnovica doprinosa lična zarada, odnosno oporeziva dobit, odnosno paušalno utvrđeni prihod.
Obveznik plaćanja poreza i doprinosa za vreme ostvarivanja prava na ostale naknade je preduzetnik.
- 39. U kom roku se podnosi PDPO/S prijava?
Isplatilac prihoda, odnosno naknade - rezidentno pravno lice obračunava, obustavlja i plaća porez po odbitku u roku od tri dana od dana isplate prihoda nerezidentnom pravnom licu u skladu sa članom 40. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, odnosno u roku od tri dana od dana isplate naknade nerezidentnom i rezidentnom pravnom licu.
- 38. Planiram da otvorim preduzetničku radnju koja će biti paušalno oporezovana. Kako mogu da znam koliko će iznositi moje mesečne obaveze?
Jedna od novina je kalkulator paušalnog poreza i doprinosa koji je na portalu Poreske uprave (www.purs.gov.rs) svima dostupan. Unosom zadatih parametara obveznici mogu sami izračunati iznos mesečnog paušalnog poreza.
- 31. Da li su potrebna sredstva obezbeđenja naplate prilikom odlaganja plaćanja dugovnog poreza na rate?
Od poreskog obveznika ne zahteva se davanje sredstava obezbeđenja naplate - ako dugovani porez na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja, iznosi:
1) za pravno lice, preduzetnika i fond - do 1.500.000 dinara;
2) za fizičko lice - do 200.000 dinara.
U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza od poreskog obveznika se zahteva davanje sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže. Sredstva obezbeđenja naplate su:
1) hipoteka na nepokretnosti poreskog obveznika;
2) zaloga na pokretnim stvarima poreskog obveznika;
3) neopoziva bankarska garancija;
4) jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine;
5) trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se
ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;
6) menica avalirana od strane poslovne banke.
Ako se dugovani porez obezbeđuje sredstvima tač. 1), 2) i 4), sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.
- 36. Kako preduzetnici-paušalci dobijaju rešenja o utvrđenim obavezama?
Od 13. januara 2020. godine, dostavljanje rešenja o utvrđenim obavezama za preduzetnike-paušalce je isključivo u elektronskoj formi posredstvom portala Poreske uprave (ePorezi). Novoosnovani preduzetnici-paušalci će u roku od 48 sati od dana registracije privrednog subjekta u Agenciji za privredne registre dobiti rešenje o utvrđenoj obavezi u elektronskoj formi posredstvom portala Poreske uprave.
Svaki obveznik paušalnog oporezivanja ima pristup poreskom sandučetu na portalu Poreske uprave, kroz koje će im biti dostavljana rešenja o utvrđenoj obavezi. Za pristup portalu ePorezi neophodan je kvalifikovani elektronski sertifikat. Ukoliko pristup poreskom sandučetu u ime obveznika vrši drugo lice, poreski obveznik je dužan da to lice ovlasti. Kvalifikovani elektronski seritifikat izdaju ovlašćena Sertifikaciona tela: MUP, Privredna komora Srbije, PTT, Halcom i E-Smart Systems. Sve informacije o nabavci i korišćenju sertifikata mogu se naći na njihovim sajtovima.
- 35. Kako prijavljujem i plaćam porez ako ostvarujem prihode iz inostranstva?
Poreski obveznici - fizička lica koja ostvaruju prihod iz inostranstva od nerezidentnih fizičkih lica ili pravnih lica koja u Republici Srbiji nemaju predstavništvo ili ogranak, dužna su da Poreskoj upravi podnesu PPOPO - Poreska prijava o obračunatom i plaćenom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu/drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika-
Poreska prijava PP OPO se podnosi u roku od Z0 dana od dana ostvarivanja prihoda, u elektronskom obliku preko portala ePorezi, i potrebno je da posedujete elektronski sertifikat. Za podnošenje prijave možete koristiti i internet kioske koji postoje u filijalama Poreske uprave. Takođe, poresku prijavu možete podneti i u pisanom obliku, neposredno ili putem pošte. Plaćanje iskazanog poreza i pripadajućih doprinosa se vrši najkasnije do isteka roka za podnošenje poreske prijave.
Primere sa obračunom poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na prihode fizičkih lica ostvarene iz inostranstva možete naći na sajtu Poreske uprave, www.purs.gov.rs, u okviru Novosti od 09. 11. 2020. godine.
- 34. Kako se preduzetnik opredeljuje za isplatu lične zarade?
Preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik može da se opredeli za isplatu lične zarade. U tom slučaju dužan je da u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave dostavi obaveštenje najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine.
Lice koje započne obavljanje delatnosti, obaveštenje o opredeljenju da vrši isplatu lične zarade podnosi isključivo u momentu registracije nadležnoj organizaciji koja vodi registar privrednih subjekata, koja će taj zahtev proslediti Poreskoj upravi.
Lica koja se ne registruju kod organizacije koja vodi registar privrednih subjekata, opredelenje da vrše isplatu lične zarade podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od pet dana od dana registracije u Poreskoj upravi, odnosno dana dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine (odnosi se na obveznike kojima je PIB dodeljen nakon 26.12.).
Opredeljenje ne može da se menja tokom poreskog perioda. Ako se preduzetnik opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u elektronskom obliku, preko portala Poreske uprave dostavi obaveštenje do 15. decembra tekuće godine.
- 33. Da li teče kamata za vreme odloženog plaćanja dugovnog poreza?
Ako je plaćanje dugovanog poreza odloženo, kamata se obračunava i za vreme dok traje odlaganje po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije.
Poreskom obvezniku koji redovno izmiruje rate dospelih obaveza koje su odložene, uključujući i tekuće obaveze, otpisuje se 50% kamate koja se odnosi na taj dug plaćen u tom periodu, po isteku svakih 12 meseci, do izmirenja tog duga u potpunosti. Kada poreski obveznik i pre isteka roka plaćanja dugovanog poreza na rate isplati dugovani porez u potpunosti, poreskom obvezniku se otpisuje 50% kamate na taj dug.
- 32. Šta se dešava ako propustim da uplatim ratu za reprogram?
Ako se poreski obveznik ne pridržava rokova iz rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, Poreska uprava će po službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski dug, naplatiti:
1) iz sredstava obezbeđenja;
2) u postupku prinudne naplate poreskog duga.
- 29. Ko izdaje kontrolne akcizne markice?
Izdavanje kontrolnih akciznih markica vrši Narodna banka Srbije - Zavod za izradu novčanica i kovanog novca Topčider, po prethodnom odobrenju Ministarstva finansija. Zahtev za izdavanje kontrolnih akciznih markica podnosi se na Obrascu ZAM/CA - Zahtev za izdavanje kontrolnih akciznih markica za cigarete i alkoholna pića, odnosno Obrascu ZAM/K - Zahtev za izdavanje kontrolnih akciznih markica za kafu Ministarstvu finansija koje izdaje odobrenje i vodi evidenciju o izdatim kontrolnim akciznim markicama.
- 30. Da li se akciza na alkohol obračunava u odnosu na procenat alkohola koji sadrži ili u odnosu na količinu proizvoda u litrima?
Akciza na alkoholna pića se ne plaća prema procentu alkohola koji sadrži u sebi, već se plaća po litri alkoholnog pića, u zakonom određenim iznosima. Na alkoholna pića koja su u pakovanju različitom od jednog litra, akciza se plaća srazmerno pakovanju.
- 27. Nasledio sam stan od oca, da li imam obavezu da platim porez na nasleđe?
Porez na nasleđe i poklon ne plaća naslednik prvog naslednog reda (prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug), supružnik i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog naslednog reda i supružnik poklonodavca.
Poreska prijava se ne podnosi za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, odnosno pravosnažne odluke koju je javni beležnik doneo u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u slučaju kad poreska obaveza nastaje danom sastavljanja, overe ili potvrđivanja isprave, odnosno danom pravosnažnosti odluke koju je doneo javni beležnik, i to za:
- nasleđe stvari i prava ostvareno po osnovu pravosnažnog rešenja o nasleđivanju koje je doneo javni beležnik u vršenju zakonom poverenih javnih ovlašćenja.
Javni beležnik dužan je da ispravu, u roku od 24 sata od trenutka izvršenja radnje, odnosno pravosnažnu odluku koju je doneo u okviru zakonom poverenih javnih ovlašćenja, u roku od 24 sata od dana pravosnažnosti, po službenoj dužnosti, kroz e-šalter, odnosno kroz e-šalter i preko SMO, dostavi organu nadležnom za poslove katastra.
Organ nadležan za poslove katastra dužan je da primljenu ispravu i izjašnjenja, dokaze, izjavu i podatke, odmah po prijemu, po službenoj dužnosti, kroz e-šalter, dostavi poreskom organu.
Obveznik poreza na nasleđe i poklon (naslednik) dužan je da podnese poresku prijavu sa odgovarajućom dokumentacijom potrebnom za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana nastanka poreske obaveze, osim u slučaju kada obavezu podnošenja prijave ima javni beležnik.
U slučaju da obavezu podnošenja prijave ima naslednik obaveštavamo Vas da se poreska prijava za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon (PPI-3) podnosi u elektronskom obliku - od 1. januara 2018. godine. S tim da, fizička lica koja su dužna da podnesu poresku prijavu koja nije u vezi sa obavljanjem delatnosti, mogu tu prijavu da podnesu u elektronskom obliku ili u pismenom obliku - neposredno ili putem pošte.
- 28. Želim da otvorim preduzetničku radnju (sa šifrom delatnosti...), da li sam dužan da izdajem fiskalne račune?
Obveznik fiskalizacije prema Zakonu o fiskalizaciji („Službeni glasnik RS“, broj 153/20, 96/21) je svaki obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana i svaki obveznik poreza na dobit pravnih lica u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, koji vrši promet na malo.
Obveznik fiskalizacije je u obavezi da evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet na malo i to nezavisno od načina plaćanja (gotovinom, instant transferom odobrenja, čekom, platnom karticom, na drugi bezgotovinski način i sl.), uključujući i primljene avanse za budući promet na malo, preko elektronskog fiskalnog uređaja.
Promet na malo je svaki izvršen promet dobara i pružanje usluga fizičkim licima, kao i svaki promet dobara i usluga u maloprodajnim objektima, nezavisno od toga da li je korisnik fizičko lice, pravno lice ili preduzetnik, uključujući i promet izvršen putem samonaplatnih uređaja - automata.
Izdavanje fiskalnih računa će biti obaveza svih obveznika fiskalizacije koji vrše promet na malo, izuzev obveznika koji obavljaju delatnosti navedene Uredbom o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog fiskalnog uređaja („Službeni glasnik RS“ broj 32/21), koja je u primeni od 01/01/2022.Sve informacije u vezi fiskalizacije možete naći na sajtu Poreske uprave https://www.purs.gov.rs/fiskalizacija.html, kao i sajtu http://budiefiskalizovan.gov.rs/.
- 26. Kupio sam motorno vozilo od fizičkog lica, da li poresku prijavu podnosim ja ili prodavac, u kom roku i gde se podnosi?
Od 01.01.2022. godine obveznik poreza na prenos apsolutnih prava na upotrebljavanom motornom vozilu je kupac, odnosno sticalac apsolutnog prava.
Izmene u vezi poreza na prenos apsolutnih prava, upotrebljavanih motornih vozila koji se vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost, primenjuju se od 31. marta 2022. godine.
Porez na prenos apsolutnih prava utvrđuje se samooporezivanjem - na prenos prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu koji se vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost.
Porez na prenos apsolutnih prava na prenos prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu koji se utvrđuje samooporezivanjem plaća se u iznosu koji je jednak proizvodu poreske osnovice i poreske stope, na propisani račun za uplatu javnih prihoda, do podnošenja zahteva za promenu saobraćajne dozvole, a dokaz o plaćenom porezu podnosi se uz zahtev za promenu saobraćajne dozvole.
Na portalu „Plati“ od 31. marta 2022. godine je dostupna elektronska usluga za građane koji kupuju polovno motorno vozilo da sami obračunavaju i plaćaju porez na prenos apsolutnih prava.
U četiri jednostavna koraka, nakon unosa ličnih podataka i podataka sa saobraćajne dozvole, dobićete iznos poreza, koji možete odmah da platite na portalu putem kartice, ili možete generisati uplatnicu za plaćanje e-bankingom odnosno skeniranjem QR koda ili odštampati uplatnicu i obavezu izmiriti na šalteru pošte ili banke.
Nakon overe potpisa na ugovoru kod javnih beležnika, kupac može otići pravo na šalter MUP-a, kako bi podneo zahtev za novu saobraćajnu dozvolu.
Za plaćanje poreza nije potrebno registrovati se na Portalu eUprava, već je dovoljno samo uneti podatke kao što JMBG, adresa i tri podatka sa saobraćajne dozvole. Građani koji još nisu počeli da koriste elektronske usluge i portal Plati, popunjene uplatnice mogu da dobiju na šalterima MUP-a, Poreske uprave i Pošte.
Elektronska usluga plaćanja poreza na prenos apsolutnih prava nalazi se na adresi https://plati.euprava.gov.rs/#/.
Promena saobraćajne dozvole zbog prenosa prava svojine na motornom vozilu vrši se uz dokaz o plaćenom porezu u propisanom iznosu. Organ nadležan za promenu saobraćajne dozvole dužan je da na zahtev poreskog organa, u roku od 30 dana od dana promene saobraćajne dozvole, tom organu dostavi ugovor ili drugi akt koji je osnov prenosa prava svojine na upotrebljavanom motornom vozilu koji se vrši između fizičkih lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrednost, kao i dokaz o plaćenom porezu u propisanom iznosu.
Na sajtu Poreske uprave, u delu Fizička lica/ Prenos vlasništva nad polovnim vozilom/ Prenos vlasništva nad polovnim vozilom između dva fizička lica, nalazi se Uputstvo za elektronski obračun i elektronsko plaćanje poreza na prenos apsolutnih prava prilikom prenosa vlasništva nad upotrebljavanim motornim vozilom.
- Provera verodostojnosti uverenja
- 25. Koja su dokumenta potrebna i u kom roku treba da podnesem poresku prijavu za porez na prenos apsolutnih prava prilikom kupovine prvog stana?
Obveznik poreza na prenos apsolutnih prava, za svrhu ostvarivanja prava na poresko oslobođenje, poreskom organu dostavlja overenu izjavu kupca da kupuje prvi stan za sebe, odnosno za sebe i određene članove njegovog porodičnog domaćinstva na obrascu IKPS-PAP, kao i druge dokaze iz kojih proizlazi da su ispunjeni uslovi za oslobođenje po tom osnovu koje mu je pružio kupac prvog stana.
Takođe je neophodno dostaviti original ili overenu kopiju ugovora o kupoprodaji stana.
Za dokumentaciju potrebnu za poresko oslobođenje upućujemo Vas na Objašnjenje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na prenos prava svojine na stanu pri kupovini prvog stana, a koje se nalazi na sajtu Poreske uprave www.purs.gov.rs u delu Fizička lica/PDV/Objašnjenja.
Kako je Objašnjenje u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na prenos prava svojine na stanu pri kupovini prvog stana postavljeno na sajt Poreske uprave pre 08.06.2016. godine, (odnosno pre stupanja na snagu odredaba Zakona o opštem upravnom postupku koje se odnose na razmenu podataka o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija) za određene dokaze o kojima se vodi službena evidencija u drugim organima navedeno je da ih dostavlja sam poreski obveznik.
Poreska uprava je dužna da po službenoj dužnosti vrši uvid u podatke o činjenicama neophodnim za odlučivanje o kojima se vodi službena evidencija, da ih pribavlja i obrađuje, a ako službenu evidenciju vodi drugi državni organ (npr. izvod iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu i dr.) PU će hitno da zatraži podatke, a zamoljeni organ da ustupi podatke u roku od 15 dana.
Stranka ima pravo da i sama pribavi podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija kada je to neophodno za odlučivanje u postupku koji se pokreće po zahtevu stranke, ako se radi o ličnim podacima i ako postoji izričita izjava stranke data u pisanoj formi. S tim što, može izjaviti da će pribaviti samo pojedine (ne sve) lične podatke, u kom slučaju i dalje postoji obaveza PU da prikupi podatke koji nedostaju, a nisu obuhvaćeni izručitom izjavom stranke.
- 24. Vlasnik sam stana koji želim da prodam, u kojim slučajevima sam oslobođen plaćanja poreza na kapitalni dobitak?
Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cene stana i nabavne cene ostvarene prenosom stvarnih prava na nepokretnostima uz novčanu ili nenovčanu naknadu.
Porez na kapitalni dobitak ne plaća se na razliku nastalu prenosom prava na nepokretnosti kada su one stečene nasleđem u prvom naslednom redu ili kada se se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji, zatim kada se prenos vrši između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka ili kada se prodaje nepokretnost koju je vlasnik pre prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina.
Ukoliko sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uložite u rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, oslobođeni ste poreza na ostvareni kapitalni dobitak. Takođe, ako u roku od 12 meseci od dana prodaje nepokretnosti, sredstva ostvarena prodajom uložite u rešavanje svog stambenog pitanja ili članova svoje porodice, domaćinstva, ostvarićete pravo na povraćaj plaćenog poreza. Ukoliko u rešavanje stambenog pitanja uložite samo deo sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti, poreska obaveza se srazmerno umanjuje.
Poreska prijava za utvrđivanje poreza na kapitalne dobitke (fizičkih lica, uključujući i preduzetnike) podnosi se isključivo u elektronskom obliku od 1. januara 2018. godine.
Za podnošenje poreske prijave PPDG-3R u elektronskom obliku potrebno je da podnosilac prijave poseduje digitalni sertifikat na osnovu kojeg se prijavljuje na sajt Poreske uprave, a zatim u delu e-Porezi bira akciju ''Podnesi prijavu''.
Izuzetno, poreski obveznici - fizička lica koja su dužna da podnesu poresku prijavu koja nije u vezi sa obavljanjem delatnosti, mogu poresku prijavu PPDG-3R da podnesu u elektronskom obliku ili u pismenom obliku – neposredno ili putem pošte.
Poreska prijava se podnosi poreskom organu u opštini na čijoj teritoriji obveznik – prodavac - fizičko lice ima prebivalište, odnosno boravište.
- 23. Koje su poreske obaveze fizičkih lica pri prodaji nepokretnosti?
Pri prodaji nepokretnosti bićete u obavezi da platite porez na prenos apsolutnih prava. Ukoliko je prodajom ostvaren prihod, kao razlika između prodajne i nabavne cene nepokretnosti, platićete i porez na kapitalni dobitak.
Obveznik poreza na prenos apsolutnih prava pri prodaji nepokretnosti je prodavac. Stopa poreza na prenos apsolutnih prava iznosi 2,5%.
Od 1. januara 2020. godine poreska prijava ne podnosi se za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava, po osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik za prenos apsolutnih prava na nepokretnosti.
Javni beležnik dužan je da ispravu u roku od 24 sata od trenutka izvršenja radnje, po službenoj dužnosti, kroz e-šalter, odnosno kroz e-šalter i preko SMO, dostavi organu nadležnom za poslove katastra.
Ukoliko je prodajom nepokretnosti ostvarena pozitivna razlika između prodajne i nabavne cene nepokretnosti, ostvaren je prihod na koji se plaća porez na kapitalni dobitak. Stopa poreza na kapitalni dobitak iznosi 15%. Poreska prijava koju je potrebno podneti kako bi se utvrdio porez na kapitalne dobitke podnosi se na obrascu PPDG-3R nadležnoj organizacionoj jedinici PU na čijoj teritoriji imate prebivalište.
- 22. Da li pravno lice, koje je obveznik PDV, obračunava i plaća PDV prilikom prodaje polovnog motornog vozila, za koji je pri nabavci plaćen porez na prenos apsolutnih prava?
Pravno lice ne obračunava i ne plaća PDV prilikom prodaje polovnog putničkog vozila za koje je pri nabavci plaćen porez na prenos apsolutnih prava. Za taj promet pravno lice (prodavac) plaća porez na prenos apsolutnih prava i podnosi poresku prijavu PPI-4 isključivo elektronskim putem preko portala ePorezi u roku od 30 dana od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora.
Porez na prenos apsolutnih prava utvrđuje se rešenjem poreskog organa, a plaća u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
- 21. Da li kupac prvog stana ima pravo na refundaciju PDV za članove svoje porodice, ako na dan overe ugovora o kupoprodaji stana nisu imali isto prebivalište?
Ako na dan overe ugovora o kupoprodaji na osnovu kojeg kupac prvog stana stiče stan, članovi njegove porodice nemaju isto prebivalište kao kupac prvog stana, u tom slučaju za članove njegove porodice kupac prvog stana nema pravo na refundaciju PDV.
Fizičko lice - punoletni državljanin Republike Srbije, sa prebivalištem na teritoriji Republike Srbije, koji kupuje prvi stan, ima pravo na refundaciju PDV po osnovu kupovine prvog stana za sebe i članove svog porodičnog domaćinstva, ako su ispunjeni svi uslovi za ostvarivanje predmetnog prava.
Jedan od uslova da kupac prvog stana ostvari pravo na refundaciju PDV za članove svoje porodice jeste da su članovi njegove porodice istovremeno i članovi njegovog porodičnog domaćinstva, pri čemu je porodično domaćinstvo kupca prvog stana definisano kao zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda kupca prvog stana, njegovog supružnika, kupčeve dece, kupčevih usvojenika, dece njegovog supružnika, usvojenika njegovog supružnika, kupčevih roditelja, njegovih usvojitelja, roditelja njegovog supružnika, usvojitelja kupčevog supružnika, sa istim prebivalištem kao kupac prvog stana.
Objašnjenje u vezi prava na refundaciju PDV kupcu prvog stana možete pročitati na internet stranici Poreske uprave www.purs.gov.rs , odeljak Fizička lica /PDV/ Objašnjenja.- 20. Da li se podnosi poreska prijava PDPO/S kada nerezidentno pravno lice plaća porez po odbitku u državi čiji je rezident?
Rezidentna pravna lica koja isplaćuju prihode na koje se saglasno odredbi člana 40. Zakona o porezu na dobit pravnih lica obračunava i plaća porez po odbitku, podnose po tom osnovu poresku prijavu na Obrascu PDPO/S.
Međutim, isplatilac ne podnosi prijavu u slučaju kada se primenom odredaba ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja porez plaća u drugoj državi, pod uslovom da u momentu nastanka oporezivog događaja isplatilac poseduje dokaze da je nerezidentno pravno lice rezident države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i da je stvarni vlasnik prihoda. Nerezident dokazuje status rezidenta države sa kojom je zaključen UIDO potvrdom o rezidentnosti overenom od strane nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident na obrascu (POR-2) ili overenom prevodu potvrde na obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom je zaključen UIDO. Upustvo za podnošenje ove poreske prijave možete pročitati na internet stranici Poreske uprave, www. purs.gov.rs, u delu Pravna lica/Porez na dobit-PDP/Uputstva.
- 19. Da li pravno lice koje je APR podnelo Izjavu o neaktivnosti podnosi poresku prijavu poreza na dobit?
Poreska prijava za porez na dobit pravnih lica usled neaktivnosti na Obrascu PDP se podnosi ukoliko je obveznik predao Agenciji za privredne registre Izjavu o neaktivnosti. Poreska prijava se podnosi preko portala E-porezi ulaskom u izbor prijave PDP, i biranjem opcije - Usled neaktivnosti.
- 18. Da li nedobitne organizacije imaju obavezu podnošenja poreske prijave poreza na dobit pravnih lica, ako nisu ostvarile prihode na tržištu?
Nedobitne organizacije koje nisu ostvarile prihode na tržištu u prethodnoj godini, nisu obveznici poreza na dobit pravnih lica i nemaju obavezu podnošenja poreske prijave poreza na dobit za tu godinu.
Nedobitne organizacije ako ostvaruju prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, obveznici su poreza na dobit pravnih lica i u obavezi su da podnesu poresku prijavu poreza na dobit za tu godinu na Obrascu PDP.- 17. Kada fizičko lice izdaje nepokretnost pravnom licu, ko je u obavezi da podnese poresku prijavu i plati porez?
U slučaju kada fizičko lice izdaje u zakup nepokretnost pravnom licu ili preduzetniku, poresku prijavu ne podnosi zakupodavac - fizičko lice, već zakupac -pravno lice ili preduzetnik na obrascu PPP PD. U ovom slučaju su pravno lice ili preduzetnik u obavezi da obračunaju i plate porez po odbitku na prihode od nepokretnosti.
Korisničko uputstvo za primenu pravilnika o poreskoj prijavi za porez po odbitku možete pročitati na internet stranici Poreske uprave www.purs.gov.rs, u odeljku Objedinjena naplata poreza i doprinosa/Poreski propisi.- 16. Prilikom popunjavanja PP OPO u slučaju izdavanja u zakup nepokretnosti fizičkom licu koja je šifra vrste prihoda, šta je bruto prihod a šta osnovica za porez?
Fizičko lice (zakupodavac) koje ostvaruje prihode od izdavanja u zakup sopstvenih nepokretnosti drugom fizičkom licu, obveznik je poreza na prihode od nepokretnosti i podnosi poresku prijavu na Obrascu PP OPO. Stopa poreza na prihode od nepokretnosti iznosi 20%. Poresku osnovicu čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 25%, ili za stvarne troškove koje je obveznik imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda.
U polje 4.2 - šifra vrste prihoda unosi se šifra 1 11 405 00 0, za prihod od izdavanja sopstvenih nepokretnosti uz priznavanje normiranih troškova od 25%.
U polje 4.6 - bruto prihod (ostvareni prihod) unosi se ugovoreni bruto iznos po osnovu zakupnine, odnosno iznos zakupnine koju zakupodavac prima od zakupca koji u sebi sadrži i iznos poreza.
U polje 4.7 - osnovica za porez, unosi se iznos koji se dobija tako što se bruto prihod (iz polja 4.6) umanji za normirane troškove od 25%.
Na sajtu Poreske uprave u delu Fizička lica/Pregled pripisa/Korisnička uputstva/ Korisničko uputstvo za podnošenje poreske prijave o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na zaradu, odnosno drugu vrstu prihoda od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika - PP OPO - na strani 22. i 23. možete pogledati primer popunjavanja prijave PP OPO.
- 15. Da li fizička lica mogu poresku prijavu PP OPO (izdavanje sopstvenih nepokretnosti drugim fizičkim licima) da predaju u papirnom obliku ili samo elektronski?
Poreska prijava na obrascu PP OPO podnosi se u elektronskom obliku ili u pismenom obliku neposredno nadležnoj organizacionoj jedinici PU na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost. Izuzetno, PP OPO možete podneti putem pošte ukoliko ne postoji mogućnost za elektronsko ili neposredno podnošenje prijave.
Poreska prijava se podnosi u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda, i u tom roku se vrši i plaćanje iskazanog poreza i pripadajućih doprinosa.
Nadležna organizaciona jedinica kojoj je neposredno predata poreska prijava u pismenom obliku istog dana vrši unos podataka u informacioni sistem PU, uz prisustvo podnosioca prijave i obaveštava ga o dodeljenom broju prijave, broju odobrenja za plaćanje poreske obaveze i jedinstvenom uplatnom računu za uplatu.
Korisničko uputstvo za podnošenje PP OPO možete pročitati na internet stranici Poreske uprave www.purs.gov.rs, odeljak Fizička lica/Pregled propisa/ Korisnička uputstva.
- 14. Da li su preduzetnici-paušalci u obavezi da svake godine podnose PPDG-1R?
Preduzetnici koji porez na dohodak građana i doprinose po osnovu obavljanja samostalne delatnosti plaćaju na paušalni prihod i zaključno sa 31. decembrom tekuće godine nemaju izmene uslova i obima poslovanja, odnosno prometa i drugih uslova od uticaja na visinu poreske obaveze kod paušalnog oporezivanja, nemaju obavezu da podnose PPDG-1R, počev od 1. januara sledeće godine.
Preduzetnik kome se u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje poreza značajnije izmeni obim poslovanja, odnosno prometa i drugi uslovi od uticaja na ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i visinu poreske obaveze, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije do 31. januara godine za koju se utvrđuje porez.
- 13. Da li su preduzetnici-paušalci u obavezi da svake godine do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu podnose zahtev za paušalno oporezivanje Poreskoj upravi?
Preduzetnik kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje i nema obavezu da do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu podnese zahtev za paušalno oporezivanje nadležnom poreskom organu.
Ukoliko su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno ukoliko je došlo do izmenjenih uslova koji bi isključivali pravo na paušalno oporezivanje, nadležni poreski organ će rešenjem naložiti preduzetniku vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće godine ili od početka naredne godine.
- 12. Kako mogu poresko uverenje da preuzmem elektronskim putem i kako se vrši provera verodostojnosti uverenja?
Od 01. marta 2019. godine, poreski obveznici mogu da dobiju poreska uverenja elektronskim putem. Poresko uverenje o izmirenim obavezama u elektronskom obliku preuzimaju preko portala Poreske uprave (portal ePorezi).
Za pristup portalu E-porezi neophodan je elektronski digitalni sertifikat, dok je provera verodostojnosti elektronskog uverenja moguća bez elektronskog sertifikata.
Poreska uprava Republike Srbije je omogućila izdavanje elektronskih uverenja o plaćenim obavezama na svim uplatnim računima javnih prihoda, uverenja o plaćenim doprinosima za zdravstveno osiguranje, uverenja o plaćenom porezu na dodatu vrednost i uverenja o plaćenim porezima i doprinosima po odbitku bez potrebe odlaska u filijale Poreske uprave.
Nakon izmene Zakona o republičkim administrativnim taksama, počev od 14.12.2019. godine, ne plaća se taksa za izdavanje uverenja Poreske uprave elektronskim putem, automatskim preuzimanjem podataka iz evidencije Poreske uprave putem sredstava elektronske komunikacije.
Provera verodostojnost poreskog uverenja izdatog na ovaj način vrši se pomoću „koda za proveru“, na sajtu Poreske uprave (http://www.purs.gov.rs/). Za proveru verodostojnosti izdatog eUverenja nije potreban Kvalifikovani elektronski sertifikat.
- 11. Kako možemo prijaviti Poreskoj upravi lice koje ne izdaje fiskalne račune i ne plaća poreze?
Sve nepravilnosti u vezi sa neizdavanjem fiskalnih isečaka, građani mogu prijaviti telefonom na brojeve: 011/361 99 00 ili 011/347 90 61.
Registrovana je i adresa na internetu sa nazivom – poreski alarm (http://poreskialarm.gov.rs ), na kojoj građani mogu da prijave uočene nepravilnosti u radu poreskih obveznika. Prijava koju podnosite može biti anonimna. U zahtevu je potrebno navesti osnovne podatke o licu koje prijavljujete: ime i prezime, adresa prebivališta poreskog obveznika, odnosno naziv pravnog lica i njegovo sedište kao i kratak opis nepravilnosti.
Prijavu možete izvršiti i putem besplatne aplikacije za pametne telefone (android i Iphone uređaje) – „poreski alarm“, posredstvom koje poreski obveznici Republike Srbije mogu odmah po nastanku odnosno uočavanju bilo koje poreske nepravilnosti da podnesu prijavu Poreskoj upravi Republike Srbije.
Aplikacija omogućava brzo i lako podnošenje prijave - unošenjem podataka ili slike privrednog subjekta odnosno uočene nepravilnosti.
Korisnik prijavu može podneti anonimno ili se identifikovati u zavisnosti od toga za koju se opciju opredeli.
Korisnici aplikacije automatski dobijaju elektronsko obaveštenje o uspešnom podnošenju prijave, koja je odmah po podnošenju vidljiva i u sistemu Poreske uprave.
Poreska uprava Republike Srbije će u slučaju osnovanosti i potpunosti podnete prijave, preduzimati mere u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima i sankcionisati svako ponašanje koje nije u skladu sa poreskim propisima.
Sve one koji ne poštuju zakon i izbegavaju plaćanje poreza i drugih javnih prihoda možete prijaviti podnošenjem zahteva za kontrolu nadležnoj filijali Poreske uprave prema prebivalištu fizičkog lica, odnosno prema sedištu pravnog lica. Zahtev za kontrolu se može predati i Centrali Poreske uprave u Beogradu, ulica Save Maškovića 3-5.
- 10. Da li lice koje je ovlašćeno da podnosi poreske prijave elektronskim putem može samo sebi da oduzme to ovlašćenje ili to može jedino da uradi zakonski zastupnik?
Za povlačenje dobijenog ovlašćenja potrebno je da se obratite licu koje je dalo ovlašćenje, s obzirom da jedino sam poreski obveznik, odnosno zakonski zastupnik poreskog obveznika pravnog lica može da daje i oduzima ovlašćenje za podnošenje poreske prijave elektronskim putem. Davanje, odnosno oduzimanje ovlašćenja se može vršiti na dva načina:
- upotrebom elektronskog servisa Poreske uprave, ako davalac ovlašćenja poseduje važeći kvalifikovani elektronski sertifikat;
- podnošenjem prijave za davanje, odnosno oduzimanje ovlašćenja na Obrascu PEP - Ovlašćenje za upotrebu elektronskih servisa nadležnoj organizacionoj jedinici PU.- 9. Kako mogu da dobijem poreske kartice računa javnih prihoda Poreske uprave?
Za proveru stanja na računima javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava kartice po PIB poreskog obveznika za tekuću godinu, možete preuzeti preko portala e-POREZI ukoliko posedujete elektronski sertifikat. U ovom slučaju idete na „Podnesi prijavu", potom birate opciju „Upit stanja“, izaberete sintetiku ili analitiku. Ukoliko izaberete opciju analitika otvara se novi padajući meni „Grupa“, iz koga se vrši odabir grupe računa za koje se traži upit stanja. Potom unesete mejl adresu i kliknete na strelicu. Izveštaj u PDF biti spreman za preuzimanje.
Ukoliko želite kartice iz ranijih godina, odnosno od 2011. godine, treba da popunjen EKPL obrazac, pošaljete putem pošte na adresu: Poreska uprava, Poštanski fah 107, 11050 Beograd 22. Obrazac EKPL možete naći na sajtu Poreske uprave, www.purs.gov.rs, u delu Kontakt centar/Pružanje pojedinačnih informacija o stanju na poreskim računima.
Popunjene i potpisane obrasce takođe možete skenirane slati i elektronskim putem na mejl kc-ekpl@purs.gov.rs.
Pozivom Kontakt centra na telefone 0700-700-007 ili sa mobilnog na 011-33-10-111, nakon izvršene provere, možete poručiti kartice računa javnih prihoda, koje će biti prosleđene narednog dana na Vašu e-mail adresu.
Analitičke kartice možete dobiti i na šalteru „Vaš poreznik“ u nadležnoj filijali Poreske uprave.
- 8. Da li mogu da saznam koliki je moj dug za godišnji porez na imovinu?
Jedinice lokalne samouprave od 01.01.2007. godine u celosti utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu porez na imovinu (osim poreza na prenos apsolutnih prava, poreza na nasleđe i poklon).
S toga, sve informacije u vezi sa porezom na imovinu kao i mogućnost provere stanja na tom računu možete dobiti od Uprave javnih prihoda pri Jedinicama lokalne samouprave (opštine) gde se nepokretnost nalazi.- 7. Prilikom podnošenja PDPO/S rezidentno pravno lice nije posedovalo POR2 i plaćen je porez. Naknadno je pribavljena potvrda. Da li je potrebno da se podnese izmenjena PP, da bi se ostvarilo pravo na povraćaj više plaćenog poreza?
Isplatilac prihoda-rezidentno pravno lice nema zakonski osnov za podnošenje izmenjene poreske prijave PDPO/S, ukoliko nerezidentno pravno lice koje je ostvarilo prihode koji se oporezuju po odbitku naknadno dostavi potvrdu o rezidentnosti, s obzirom da prvobitno podneta poreska prijava, na osnovu koje je obračunat i plaćen porez na dobit po odbitku u skladu sa odredbama čl. 40 ZPDPL ne sadrži „grešku ili propust".
Nerezidentno pravno lice ima pravo da, preko isplatioca prihoda, podnese zahtev za povraćaj više plaćenog poreza, s obzirom da razlika između iznosa plaćenog poreza i iznosa poreza za koji bi postojala obaveza plaćanja da je isplatilac prihoda u momentu isplate prihoda raspolagao potvrdom o rezidentnosti, smatra se više plaćenim porezom u skladu sa članom 40a ZPDPL.
Isplatilac prihoda podnosi Poreskoj upravi naknadno dostavljenu potvrdu o rezidentnosti istovremeno sa zahtevom za povraćaj više plaćenog poreza, na osnovu kog Poreska uprava ima obavezu da najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ukoliko utvrdi da se u konkretnom slučaju radi o više plaćenom porezu po odbitku, donese rešenje kojim se odobrava povraćaj.- 6. Da li postoji mogućnost da se dugovani porez plati na rate i otpiše kamata?
U skladu sa odredbama ZPPPA, počev od 04. marta 2016. godine možete nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave da podnesete zahtev za odlaganje plaćanja ukupnog iznosa dugovanog poreza, nezavisno od dana dospelosti, najduže do 60 meseci i ostvarite pravo na otpis 50% kamate na taj dug.
Odlaganje plaćanja dugovanog poreza vrši se potpisivanjem sporazuma između Poreske uprave i poreskog obveznika, odnosno rešenjem Poreske uprave.
- 5. Koji je rok za podnošenje zahteva za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza?
Kada podnosite zahtev za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja potrebno je da vodite računa o roku zastarelosti, jer ukoliko se u postupku po zahtevu utvrdi da je nastupila zastarelost, Poreska uprava će doneti rešenje kojim se zahtev odbija.
Pravo na povraćaj zastareva u roku od pet godina i taj rok počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na povraćaj. Rok zastarelosti možete prekinuti svakom radnjom preduzetom u cilju ostvarivanja prava na povraćaj i posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Da li je bilo prekida zastarelosti i da li je, u vezi sa tim, došlo do zastarelosti prava na povraćaj ili ne, u svakom konkretnom slučaju utvrđuje nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave.
Pravo poreskog obveznika na povraćaj nezavisno od toga da li je bilo prekida roka zastarelosti, uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je poreski obveznik stekao to pravo (apsolutna zastarelost).
Pravo na povraćaj doprinosa za obavezno socijalno osiguranje ne zastareva.- 4. Kako ostvariti pravo na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza?
Zahtev poreski obveznik može podneti u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave ili u pismenom obliku - neposredno ili putem pošte.
Izradom posebne elektronske aplikacije poreskim obveznicima je omogućeno podnošenje zahteva za povraćaj/preknjižavanje više ili pogrešno plaćenih javnih prihoda u elektronskoj formi preko portala Poreske uprave od 04.01.2021. godine.
Rešenje o povraćaju i preknjižavanju dostavljaće se poreskim obveznicima u elektronskoj formi u poresko sanduče.
Poreskim obveznicima je omogućeno da zahtev za povraćaj i preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza Poreskoj upravi i dalje mogu podneti u pismenom obliku - neposredno ili putem pošte.
Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.
Poreska uprava će odlučiti po zahtevu najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva i po sprovedenom postupku, ukoliko je zahtev osnovan, doneće rešenje kojim se odobrava povraćaj sredstava. Ukoliko se u roku od 30 dana od dana prijema zahteva ne izvrši povraćaj, imate pravo i na kamatu koja se obračunava na iznos više plaćenog poreza. Izuzetno, ako je osnov za povraćaj poništeno odnosno izmenjeno rešenje ili drugi akt o zaduženju, kamata se obračunava od dana uplate poreza.
- 3. Šta uraditi ako je dva ili više puta podneta ista poreska prijava?
Greška u evidentiranju poreske obaveze može nastati i u situacijama kada ste dva ili više puta podneli istu poresku prijavu, ili ste poresku obavezu jednog poreskog obveznika evidentirali kao poresku obavezu drugog poreskog obveznika, ili ste prilikom evidentiranja poreske obaveze uneli pogrešan iznos, kada ne podnosite izmenjenu poresku prijavu već Zahtev za ispravku greške na Obrascu ZIG, koji se u papirnom obliku podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave.
Obrazac ZIG – zahtev za ispravku greške možete naći na sajtu Poreske uprave u delu Pravna lica/Poreske prijave i obrasci.- 2. U kojim slučajevima ne mogu da podnesem izmenjenu prijavu PPP-PD?
Ukoliko ustanovite da poreska prijava koju ste podneli Poreskoj upravi, sadrži grešku koja za posledicu ima pogrešno utvrđenu visinu poreske obaveze, odnosno propust druge vrste (npr. zato što ste izostavili jednog ili više primalaca prihoda, ili uneli pogrešne šifre prihoda, pogrešili osnovicu...), potrebno je da odmah podnesete izmenjenu poresku prijavu u kojoj ćete grešku ili propust otkloniti. Podnošenjem izmenjene poreske prijave izbeći ćete eventualno postojanje krivičnog dela ili prekršaja.
Mogućnost podnošenja izmenjene poreske prijave propisana je članom 40. ZPPPA, kao i situacije u kojima nije moguće podneti izmenjenu poresku prijavu i to:
- ako je nastupila zastarelost obaveze iskazane u poreskoj prijavi koju želite da izmenite;
- ako ste već dva puta podneli izmenjenu poresku prijavu za konkretnu prijavu;
- ako je pokrenut postupak poreske kontrole za kontrolisani poreski period i
- ako je Poreska uprava donela rešenje o utvrđivanju poreza,
- nakon pokretanja radnji poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela.
U navedenim situacijama obaveze koje su iskazane u poreskoj prijavi u kojoj ste načinili grešku ili propust, dužni ste da platite.
Za podnošenje izmenjene PPP-PD upućujemo Vas da na sajtu Poreske uprave u delu Pravna lica/Objedinjena naplata/Odgovori na pitanja/ pročitate Pitanje broj 35 koje detaljno objašnjava postupak podnošenja izmenjene poreske prijave PPP-PD.
- 1. Kako se podnosi i popunjava PPDG-1S?
Od 01. januara 2017. godine poreska prijava PPDG-1S podnosi se isključivo u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave.
Preduzetnik koji vodi poslovne knjige dužan je da poresku prijavu i poreski bilans podnese nadležnom poreskom organu najkasnije do 15. aprila godine koja sledi godini za koju se utvrđuje porez.
Uz prijavu se podnosi poreski bilans na Obrascu PB 2 za poreski period za koji se podnosi i poreska prijava PPDG-1S.
Datum dospelosti za plaćanje razlike iznosa konačno utvrđene obaveze i plaćenih akontacija za poreski period je najkasnije do 15. aprila godine koja sledi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno dan podnošenja prijave u slučaju kada se prijava podnosi pre 15. april godine koja sledi godini za koju se utvrđuje porez.
Korisničko uputstvo za podnošenje u elektronskom obliku poreske prijave za utvrđivanje poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje samooporezivanjem na prihode od samostalne delatnosti na obrascu PPDG-1S možete pronaći na internet strani Poreske uprave www.purs.gov.rs, u delu Preduzetnici / Pregled propisa / Korisnička uputstva.
Ukoliko je prijava popunjena u skladu sa Korisničkim uputstvom, a i dalje postoji problem sa podnošenjem ove prijave, možete se obratiti Kontakt centru na telefon 0700-700-007, za pozive sa mobilnog telefona 011-33-10-111, kako bi Vam pružili pomoć pri podnošenju i popunjavanju poreske prijave.
- 37. Kako se preduzetnici opredeljuju za paušalno oporezivanje?
Preduzetnici se opredeljuju za paušalno oporezivanje podnošenjem zahteva za paušalno oprezivanje.
Obveznici koji vode poslovne knjige, a koji žele da od sledeće godine pređu na paušalno oporezivanje, podnose zahtev za paušalnim oporezivanjem isključivo elektronskim putem preko portala Poreske uprave do 31. oktobra tekuće godine.
Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave.
Lica koja se obrišu iz evidencije obveznika PDV, npr. 20. decembra tekuće godine krajnji rok za podnošenje zahteva za paušalno oporezivanje je 31. decembar tekuće godine.
Novoosnovani preduzetnici koji se registruju u Agenciji za privredne registre (APR) opredeljuju se za paušalno oporezivanje isključivo prilikom registracije.
Preduzetnici koji se ne registruju u APR (advokati), zahtev za paušalno oporezivanje podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od 5 dana od dana registracije u Poreskoj upravi, tj. od dana dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
- 37. Kako se preduzetnici opredeljuju za paušalno oporezivanje?
Preduzetnici se opredeljuju za paušalno oporezivanje podnošenjem zahteva za paušalno oprezivanje.
Obveznici koji vode poslovne knjige, a koji žele da od sledeće godine pređu na paušalno oporezivanje, podnose zahtev za paušalnim oporezivanjem isključivo elektronskim putem preko portala Poreske uprave do 31. oktobra tekuće godine.
Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave.
Lica koja se obrišu iz evidencije obveznika PDV, npr. 20. decembra tekuće godine krajnji rok za podnošenje zahteva za paušalno oporezivanje je 31. decembar tekuće godine.
Novoosnovani preduzetnici koji se registruju u Agenciji za privredne registre (APR) opredeljuju se za paušalno oporezivanje isključivo prilikom registracije.
Preduzetnici koji se ne registruju u APR (advokati), zahtev za paušalno oporezivanje podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od 5 dana od dana registracije u Poreskoj upravi, tj. od dana dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
- 37. Kako se preduzetnici opredeljuju za paušalno oporezivanje?
Preduzetnici se opredeljuju za paušalno oporezivanje podnošenjem zahteva za paušalno oprezivanje.
Obveznici koji vode poslovne knjige, a koji žele da od sledeće godine pređu na paušalno oporezivanje, podnose zahtev za paušalnim oporezivanjem isključivo elektronskim putem preko portala Poreske uprave do 31. oktobra tekuće godine.
Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu, u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave.
Lica koja se obrišu iz evidencije obveznika PDV, npr. 20. decembra tekuće godine krajnji rok za podnošenje zahteva za paušalno oporezivanje je 31. decembar tekuće godine.
Novoosnovani preduzetnici koji se registruju u Agenciji za privredne registre (APR) opredeljuju se za paušalno oporezivanje isključivo prilikom registracije.
Preduzetnici koji se ne registruju u APR (advokati), zahtev za paušalno oporezivanje podnose u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave, u roku od 5 dana od dana registracije u Poreskoj upravi, tj. od dana dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
- 41. Na koji način se podnosi zahtev za dodelu PIB-a advokatu koji započinje delatnost?
Poreskim obveznicima, za čiju registraciju nije nadležna Agencija za privredne registre, PIB se određuje i dodeljuje na osnovu prijave za registraciju, koja se podnosi Poreskoj upravi, odnosno po službenoj dužnosti, u slučajevima propisanim Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Centrala Poreske uprave poreskim obveznicima za čiju registraciju nije nadležna Agencija određuje i dodeljuje PIB i vrši registraciju poreskih obveznika na osnovu prijave za registraciju ili po službenoj dužnosti na Obrascu PR-1 - Prijava za registraciju pravnog lica i poslovnih jedinica, Obrascu PR-2 - Prijava za registraciju preduzetnika i Obrascu PR-3 - Prijava za registraciju fizičkog lica nerezidenta.
Prijava za registraciju se podnosi filijali Poreske uprave prema sedištu u papirnom obliku.